Stogodišnjica Prvog svjetskog rata podsjetila je balkanska društva, a naročito njihove političke i intelektualne elite, na jedan od najvažnijih svjetskih historijskih događaja. U nekim slučajevima ova je stogodišnjica taj dio historije doslovno otrgla od zaborava. Kratki pregled kulture sjećanja na Prvi svjetski rat i događaje u vezi s njim u nekim balkanskim zemljama može nas dovesti do zaključka da je takav veliki svjetski događaj – s dalekosežnim posljedicama po regiju – zaboravljen, jer druga historija dominira nacionalnim narativima.
U slučaju Jugoslavije su raspad socijalizma i rast nacionalizma, kao i ratovi koji su uslijedili tokom devedesetih, doveli do nekih radikalnih promjena u tumačenju Prvog svjetskog rata i do razvoja nove kulture sjećanja. Tri eseja, ili tri primjera iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Makedonije, pokazuju kako je rat instrumentaliziran u političke svrhe i kako su intelektualne i političke elite odabrale određene događaje iz historije tog rata koje su smatrale bitnim za nacionalni narativ i za naciju.
Amir Duranović jasno predstavlja mjesto i značaj 1917. godine i Prvog svjetskog rata u bosanskohercegovačkom društvu, kao i promjene u raspravama o tim događajima u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini. Slučaj stogodišnjice ubistva prestolonasljednika Ferdinanda u Sarajevu pokazuje duboku podjelu u bosanskohercegovačkom društvu i zloupotrebu prošlosti u političke svrhe, čime se produbljuje međuetnička podjela u zemlji.
Esej Borisa Stamenića nudi hrvatski primjer politike memorijalizacije Prvog svjetskog rata i njegovih posljedica, kao i primjer politike imenovanja ulica i trgova, pokazujući jasno i mesto i značaj ovog dijela historije u hrvatskom društvu. Kao i u drugim slučajevima, hrvatskom društvu je bilo značajnije gledati na simbolički značaj 1918. godine i kraja rata u smislu političkih i administrativnih promjena, odnosno formiranja Jugoslavije, nego razmatrati druge aspekte rata i njegovih posljedica po hrvatsko društvo.
U svom tekstu Petar Todorov pokušava ispitati razvoj historijskih narativa i njihovu upotrebu u političke svrhe i u socijalističkoj i u postsocijalističkoj Makedoniji. Uz male izmjene, Prvi svjetski rat i 1917. godina i dalje su živi primjer politički angažirane historije koja služi legitimizaciji određenih političkih ideologija i interesa. Međutim, u slučaju Makedonije očigledno je da je historija koju su lokalni historičari zanemarili snažno utjecala na stvaranje današnjih historijskih i političkih mitova u makedonskom društvu.
Premda u sferi javnog prostora i kulture sjećanja predstavlja minorne i marginalne historijske događaje, historija Prvog svjetskog rata i 1917. godina ima snažan potencijal da izazove političke tenzije i sukobe kako u tim zemljama tako i među susjedima.
sjecanja_na_prvi_svjetski_rat_i_oktobarsku_revoluciju_1917.pdf